Stambeni Kutak

Pratite stanje hrvatskog tržišta stambene štednje, saznajte koje vam usluge nude štedionice i koje prednosti možete iskoristiti od državnih poticaja za stambenu štednju.

Post Image

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj u bliskoj je vezi sa sustavima koji su uvedeni u zemljama u neposrednom okruženju poput Austrije, Češke i Slovačke, ali i Njemačke, Rumunjske i Mađarske. Sustavi stambene štednje u tim zemljama, kao i u Hrvatskoj, uspostavljeni su kao vrlo važan element državne strategije upravljanja stambenom politikom. Osnovni je cilj sustava ponuditi tržištu poseban financijski proizvod koji građanima omogućava dobivanje dugoročnih povoljnih stambenih kredita uz fiksne kamatne stope i različite opcije, ovisno o potrebama pojedine obitelji.

Sustavi temeljeni na tim postavkama pokazali su se vrlo uspješnima i dugotrajno stabilnima, u Njemačkoj i Austriji imaju uspješnu tradiciju dužu od 80 godina. U Hrvatskoj te u Mađarskoj i Rumunjskoj sustav je pokrenut nešto kasnije, potkraj prošloga i početkom ovog desetljeća, i susreo se s velikim potencijalima za uspjeh, ali i problemima koji su bili bitna odrednica njegova razvoja. Slični sustavi stambene štednje nedavno su osnovani i u drugim zemljama, poput Kazahstana i Kine, gdje se također želi aktivno djelovati na stambeni standard stanovništva uz pozitivne efekte na državni proračun.

Primjer Slovačke i Češke

U Slovačkoj je sustav stambene štednje pokrenut 1992., a u Češkoj godinu dana kasnije, s namjerom da se građanima omogući lakše rješavanje problema vezanih uz stanovanje i stambeni standard naslijeđen iz prethodnog razdoblja. Otada je broj stambenih štediša u ukupnom broju stanovnika dosegnuo omjere kao u sustavima Njemačke i Austrije. Tako je, primjerice, više od 30 posto stanovnika Slovačke sklopilo ugovor o stambenoj štednji, a taj je udjel u Češkoj viši od 55 posto. Zahvaljujući državnim poticajima, stambenoj je štednji omogućen vrlo uspješan razvoj.

U Češkoj je iznos državnih poticaja dugo bio 25 posto, odnosno 4500 čeških kruna, da bi 2004. bio smanjen na 15 posto, odnosno maksimalno 3000 kruna. U oba je primjera sustav stambene štednje razvijan uz vrlo visoke iznose državnih poticaja, uz pažljivu promjenu iznosa poticaja, ovisno o ekonomskim pokazateljima. U Slovačkoj je uveden sustav aktivnog usuglašavanja iznosa državnih poticaja koji ovisi o prosječnoj kamatnoj stopi na depozite u toj zemlji, kako bi se sustav stambene štednje brzo prilagodio promjenama na tržištu (pa su tako poticaji 2008. povećani s obzirom na rast kamata).

Sustav stambene štednje u Češkoj i Slovačkoj bio je izuzetno uspješan i s aspekta stambenog financiranja. Od početka je usmjeren na stambeno financiranje klijenta, putem redovnih ili putem kredita za međufinanciranje.

Povoljni efekti za državu

Financiranje stambenih potreba u tim zemljama nije ograničeno samo na kupnju novih nekretnina nego je u velikoj mjeri orijentirano na obnovu, održavanje građevina i unapređenje stambenog standarda postojećih stambenih jedinica. Tu je uloga stambenih štedionica iznimno važna jer su rasprostranjene, lako dostupne i stanovnicima manjih sredina, s manjim financijskim mogućnostima i nižeg standarda. Upravo takvim socijalnim slojevima sustav stambene štednje izuzetno je važan kako bi, s obzirom na vlastite ograničene mogućnosti, mogli poboljšati svoje uvjete stanovanja.

Stambene štedionice financiraju isključivo stambene potrebe i trošenje je namjensko i kontrolirano. Povrat sredstava u državni proračun na temelju poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina te poreza na dobit i ostalih poreza iz poslovanja stambenih štedionica, višestruko prelazi iznos poticaja koji se isplaćuju iz državnog proračuna za sustav stambene štednje. Na primjeru Slovačke pokazalo se da je iznos prihoda proračuna na temelju sustava stambene štednje 6 puta veći od rashoda proračuna.

Stambena štednja financira gradnju i rekonstrukciju stambenih jedinica i time izravno utječe na angažiranje građevinske industrije i zapošljavanje velikog broja radnika. Prema analizi tamošnjih sustava stambene štednje, na temelju financiranja iz stambene štednje angažirano je više od 40.000 odnosno 60.000 radnih mjesta u Slovačkoj, odnosno u Češkoj.

Sustavom stambene štednje izravno se potiče štednja građana i to na dulji rok, čime se smanjuju inflacijski ekonomski pritisci. Takva vrsta štednje namijenjena je ponajprije onima koji žele i mogu štedjeti u manjim iznosima, stvarajući sredstva za buduća razdoblja, za potrebe svoje djece ili za stariju životnu dob. U sklopu Info kutka možete proučiti popis štedionica koje djeluju u Hrvatskoj i njihovu usporedbu za 2011. godinu.

 

Zanimljivosti i analize

Podjelite sa prijateljima